Novosel
Postaviti pitanje publici:
Što cijenite kod najboljeg prijatelja?
3-4 osobe
Zatim, kako bi se osječali da vaš najbolji prijatelj prestane slušati sve što kažete?
Iako čovjek ima 5 čula, te mnogi smatraju da većinu informacija primamo vidom, zapravo večinu primamo sluhom.
Vidite zbog toga je slušanje vrlo važno. Večinu svog vremena koje provodimo komunicirajući zapravo slušamo druge. No ta se vještina često zanemaruje jer je koristimo potpuno nesvjesno. No kako i sve ostale komunikacijske vještine, i nju je potrebno njegovati i razvijati jer je vrlo važna za razvijanje kvalitetnih međuljuskih odnosa.
graf
Mnogi su se smijali ovom video isječku koji je kružio po društvenim mrežama. No ovaj čovjek je zapravo u pravu. Moguće je poruku slušati, no zapravo je ne čuti. I on se zapravo obraća osobama koje su bile pogođene tom situacijom direktno. http://youtu.be/KO0lY1jOqRw?t=30s
Slušanje se može podjeliti na psihološki i fizički proces.
Fizički proces - vibracije putuju do bubnjića i bubnjić te vibracije prenosi u dio mozga u kojem se one obrađuju.
No to ne znači da je ta osoba to čula, to samo znači da je infomacija dostavljena do te osobe.
Da bi ta osoba to čula potreban je još jedan proces, koji se sastoji od:
- Selektiranja
- Pozornosti
- Razumjevanja
- Pamčenja
- Reagiranja
Selektiranje je proces izdvajanja željenog zvuka iz okoline. Pomoću njega izoliramo željeni zvuk iz okoline.
Primjer: nočni klub
Pozornost nam je nužna kako bismo mogli uspostaviti komunikacijski kanal između dvije osobe. Pozornosti određujemo koji ćemo zvuk započeti procesuirati i razumjevati.
Primjer: šizofrenija
Razumjevanje je dodjelivanje značenja nečemu što smo čuli. Ono uvelike ovisi o okolini u kojoj živimo, upravo zbog toga bolje razumjevanje se uspostavlja između dvije osobe koje imaju slične interese i okoline, nego dvije osobe iz različitih kultura.
Pamčenje je proces pohrane i prisječanja informacija koje smo razumjeli. Ljudsko biće može te informacije pohraniti u kratkoročno i dugoročno pamčenje. U kratkoračno pamčenje spremamo informacije koje čujemo, no one informacije koje možemo iskoristi u budućnosti spremamo u dugoročno pamčenje. Lakše ćemo zapamiti neke informacije povezane s nekim važnim događajem.
Primjer: broj telefona koji trebamo nazvati
Reagiranjem suguvorniku dajemo podatak da smo razumjeli njegovu poruku. Ono može biti verbalno i neverbalno.
Pintarić
Različiti ljudi imaju različite načine na koje oni primaju informacije sluhom. Neki se fokusiraju više na sadržaj poruke, neki na osječaje sugovornika, a neki žele informaciju konzumirati čim brže.
Znanstvenici su podjelili te informacije na 4 stila:
- Slušatelji fokusirane na osjećaje
- Slušatelji fokusirani na poantu
- Slušatelji fokusirani na detalji
- Vremenski fokusirani slušatelji
Oni se vole povezati sa slušateljem i razviti suosječanje s njima. Ovakvi slušatelji imaju vrlo razvijen smisao za empatiju. Oni promatraju verbalne i neverbalne znakove koje osoba pokazuje tokom razgovora te na njih mogu reagirati.
Žele informaciju u što kraćem i preciznijem formatu. Njih ne zanimaju detalji i digresije nego žele samo onaj dio koji je njima bitan.
Takvi slušatelji pažljivo slušaju sve detalje, činjenice i dokaze u poruci te putem tih infomacija mogu bolje odrediti jeli njihov sugovornik točan i kredibilan. Takve osobe su dobre na pozicijama odvjetnika i sudaca.
Oni žele kratku i točnu informaciju slično kao i slušatelji fokusirani na poantu, no iz potpuno drugog razloga. Oni to žele samo iz razloga jer nemaju dovoljno vremena da slušaju cijelu poruku.
Što vi mislite tko je bolji slušatelji, muškaraci ili žene?
Zapravo se ne radi o tome tko je bolji, nego tko ima kakav slušanja. Muškarci su više koncentrirani na poantu razgovora, dok su žene biše na osjećaje i detalje.
Rinkovec
Slušne barijere su problemi koji se javljaju u komunikaciji i ometaju nas u razmjeni informacija. Postoji mnogo vrsta slušnih barijera.
- Usredotočenost na sebe
- Emocionalno stanje
- Predrasude o govorniku
- Presporo komuniciranje
- Nemogućnost koncetracije
- Bombardiranje informacijama
- Vanjske smetnje
- Strah od nesporazuma
Vrlo često kad razmišljamo o nečemu vodimo internalni razgovor sami s sobom, i tokom tog vremena nemožemo biti u potpunosti koncentrirani na slušanje sugovornika. Taj se problem najčešće javlja kada u komunikaciji s sugovornikom razmišljamo o onome što bi mi trebali reći i pritom zanemarujemo drugu osobu.
Riješenje: Biti svjestan problema te prebaciti fokus na sugovornika.
Nastajanje nesporazuma zbog osobnog stava o temi o kojoj nam nije ugodno razgovarati. Ukoliko neka osoba uđe u takvu temu, iako je ona možda u potpunosti prihvatljiva u tom trenutku, mi možemo krivo reagirati i shvatiti njegovu poruku zbog neki osobnih iskustava.
Riješenje: U sebi razmisliti o problemu koji nas muči.
Zbog nekih neverbalnih informacija o govorniku često drugačije protumačimo neku poruku. Karakteristika dobrog slušatelja je da zanemari takve karakteristike, i sluša samo poruku.
Primjer: Osobu u odijelu ćemo puno ozbiljnije shvaiti i lakše će utjecati na nas nego neku osobu u trenirci.
Riješenje: Prebaciti fokus na poruku a ne pošiljatelja.
Zbog toga jer naš mozak može brže procesuirati informaciju nego naš sugovornik može tu poslati, događa se problem da naš mozak ima više vremena te počinje taj višak iskorištavati na način da razmišljamo o nečem nepovezanom te tako uništavamo koncentraciju na sugovornika.
Riješenje: Iskoristiti vremenski višak kako bi saželi poruku koju smo primili.
Zbog nedostatka interesa i motivacije, ili određenog mentalnog stanja slušatelja, događa se da se nemožemo koncentrirati na određenu temu te zbog toga nemožemo čuti cijelu poruku.
Riješenje: Fokusirati se na najvažniju poruku koja nam privlači pažnju.
Živimo u informacijskom dobu, te oko nas imamo mnogo više izvora informacija nego smo to imali u prošlosti. Zbog toga ukoliko više tih izvora oko nas počinju odašiljati informacije, teško nam se svim izvorima posvetiti.
Riješenje: Shvaiti nemogučnost razumjevanja informacije od strane sugovornika te je probati pojednostaviti ili promjeniti temu.
To može biti sve od vanjske buke, neke glasne individue u blizini, šuma i mnogih drugih zvukova. No isto tako može biti i "vizualna" buka, odnosno pažnju nam može odvratiti neki pokret ili prizor u okolini.
Riješenje: Pokušati ih zanemariti ili promjeniti okolinu ukoliko je to moguće.
Kao što neke osobe postaju nervozne kada pričaju s nekom grupom ili sugovornikom, postoje i ljudi koji imaju strah od nesporazuma kod slušanja. Taj strah ih zapravo dovodi do samog problema nesporazuma, odnosno zbog samog straha taj nesporazum i nastaje.
Riješenje: Koncentrirati se na poruku te je ujedno u sebi sažeti.
Pižeta
Ovo treba činiti kako bismo premostili slušne barijere. Ovo je vrlo bitan proces jer nam omogućava da postanemo puno bolji slušatelji a putem toga i puno bolji u komunikaciji s drugima.
Kako bismo to postigli možemo koristiti jednostavna tri koraka:
- Stani
- Pogledaj
- Poslušaj
Kod slušanja je potrebno da je slušatelj ili potpuno posvećen razgovoru ili uopće nije. To je bitno iz razloga jer tako teško dolazi do nesporazuma jer ukoliko nismo u mogućnosti se potpuno posvetiti razgovoru i koncentrirati, odnosno primiti poruku u potpunosti kako je to pošiljatelj htio, bolje da se u njega ni ne uključujemo.
U postupku riješavanja tog problema dolazimo do 4 razine svijesti:
- Nesvjesna inkompetencija
- Nismo svjesni problema i neznamo kako ga riješiti.
- Svjesna inkompetencija
- Svjesni smo problema i neznamo kako ga riješiti.
- Svjesna kompetencija
- Svjesni smo problema i znamo kako ga riješiti, no uvijek svijesno moramo o tome razmišljati.
- Nesvjesna kompetencija
- Svjesni smo problema i znamo kako ga riješiti, no sada je njegovo riješenje već postalo prirodno te njihovo riješavanje automatsko.
Potrebno je osobu ne samo saslušati, nego i dati doznanja da smo uključeni u razgovor. To možemo činiti izravnim kontaktom očima, klimanjem glave i drugm neverbalnim znakovima. No trebamo to čini tako da sugovornika tim znakovima ne ometemo u prenašanju njegove poruke.
Kada sebe stavimo pod svjesnu kontrolu možemo se koncentrirati na samu poruku i detalje te poruke koju govornik želi poslati. Dok smo u takvom stanju možemo interpretirati njegove neverbalne znakove te tako lakše shvatiti poruku.
Kako bi poboljšali naše vještine slušanja potrebno je pratiti ovih 5 koraka:
- Odredite svoj slušački cilj
- Biti svjestan slušnih barijera i ispraviti ih
- Sažmi detalje poruke
- Sažmi poante poruke
- Vježbaj slušanje zahtjevnih materjalas
Sedlar
Kada govornik govori neorganiziranim tijekom radnje, potrebno je postaviti dodatna pitanja kako bi se taj tjek pravilno uspostavio.
Primjer thakvih pitanja je: "Kako to misliš?" "Što se dogodilo nakon toga?" i sl.
Ponavljanje poruke svojim riječima kako bi se sažeo odnosno utvrdio sadržaj iste. Tako također jasno dajemo govorniku doznanja da ga slušamo i da smo zainteresirani za njegovu temu te ga potičemo na daljnje razvijanje priče.
Empatija je mogućnost da se sugovornik poistovjeti s osjećajima sugovornika. Ta sposobnost je vrlo važna u komunikaciji. Razvijanjem te sposobnosti moguće je predvidjeti reakcije drugih te tako kontrolirati naše verbalne i neverbalne poruke kako bismo izbjegli neželjene reakcije.