- Hašek
- Microsoft Word spell checker
- WaveDrom - alat za crtanje predivnih waveformova, ima i za digitalnu logiku i bitfieldove!
- Draw.io - online alat za izradu blok shema, flowchartova i moze za opis module, ali ne izgleda bas nes
- MS Visio - mozda najbolji za izradu shema, dijagrama, modula
Miktex - potpuna programska podrška za latex
- Bytefield - super alat za opis registara, bitova i regfileova.
- Minted - syntax highlithing za kodove, povezuje se sa Pygmentize, mogu se birati stilovi.
Uključen:
- TexWorks uređivač
- Alat za upravljanje paketima
- LaTeX tables online - online izrada jednostavnih tablica za latex (moze i html, markdown...)
- Latex Line/Page breaks
- How to keep floats in place
- Agantty - navodno potpuno besplatno i ne izgleda lose; ima aplikaciju za Linux
- Matlab, a upute za studente FER-a
- ResearchGate - Facebook za znanstvenike
Ovi savjeti definitivno nisu savršeni niti bi ih se trebali držati od riječi do riječi. Ovo su više smjernice koje se mogu pogledati da bi se podsjetio nekih korisnih savjeta i trikova. Slobodno prilagoditi svom radu jer je svaki rad specifičan.
Popis korisne literature koja se bavi metodologijom pisanja radova:
- Milas, G. (2009.), Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap
- Brainstorming
- Primjer: Prvo izbrainstormati što više mogućih ideja za rad. Zatim izabrati nekoliko boljih kandidata (3-4). Onda istražiti o svakom malo i odlučiti se za jedan koji nas najviše zanima. Ako je ideja preširoka, ponovno ponavaljati proces ali onda nad tom idejom.
- Konzultirati mentora
- pitati mentora pitanja! Zašto ta tema? Zašto ta metoda? Kome doprinosi ovaj rad? Zašto je izabrana baš ova platforma/tehnologija/razvojna okolina? Ne se bojati ispitati do kraja!
- Održavati redoviti kontakt s mentorom - sastanke, mailove, izvještaje o napretku rada. Mentor može jako puno pomoći u kormilarenju tijekom rada da se previše ne zaglibi u detalje koji nisu bitni. Iskoristiti mentora maksimalno.
Koliko god zvučalo banalno, prvi korak u pisanju rada je razumijevanje područja i zadatka. Ako se radi o nekoj tehnologiji nad kojom će se razviti nešto novo, razumjeti tu tehnologiju te isprobati na njoj neke osnovne procese. Popisivati ključne pojmove vezano uz temu na jedno mjesto koje je lako nadopunjivo i prepravljivo (bilježnica koja je samo za rad pa možda na kraju ili u nekakvu latex/word datoteku). Ovo će koristiti isto kasnije, pri pisanju rada, za davanje uvida čitaocu u temu.
- Pretražiti radove po naslovu i ključnim riječima koji odgovaraju temi
- Pročitati sažetak (engl. Abstract) i zaključak te odbaciti one radove koji previše odstupaju od teme
- Čitanje preostalih radova i vođenje bilješka o svakom
- parafrazirati ili pisati citate
- za važnije članke pratiti reference
- Grupirate bilješke u smislene cjeline
- Struktura lijevka - strukturirati bilješke tako da se kreće od općenitijieg prema specifičnijem, sve dok se ne dođe do teme rada
- Preoblikovati bilješke tako da tvore skladne i koherentne rečenice
- Proći kroz barem 30 radova
- Uzeti si vremena za uvod jer je to temelj rada
- Navesti ciljeve i hipoteze
- Definirati temu i korištenu metodologiju
- Navoditi literaturu
- Većina rečenica mora imati referencu
- Za grupne zaključke navesti vise referenci
- Iz pročitanih radova izvuči:
- Korisne metodologije za testiranje
- Strukturu rada
- Moguće rezultate našeg istraživanja
- Proći još jednom kroz uvod nakon što napišemo sve kako bi povezali bolje s radom
- Primarne - ono što referenciramo je originalno proizašlo iz tog rada
- Sekundarne - ono što referenciramo je u tom radu izvučeno iz nekog trećeg rada, ali npr. mi nemamo pristup tom radu
- Izraz: prema tom i tom radu...
Odgovoriti na pitanja:
- Koje metode su se koristile u radu?
- Koji su sudionici testiranje/eksperimenta?
- Koji je uzorak?
- Koji je način prikupljanja podataka?
- Statistička obrada dobivenih podataka
- Ako je rad kvantitativni (imamo nekakve brojeve) paziti na statističke alate jer s nekim se metodama nešto smije, a nešto ne
- Pitati nekog statističara
- Imati malo nezavisnih varijabli
- Opisati dobivene rezultate - objektivno, samo ih reprezentirati, ništa ne zaključivati
- Usporediti dobivene rezultate s onim sto se dobilo u drugim radovima (povezati se na uvod)
- Razlozi zašto je nešto sto smo dobili tako (opravdanje)
- Ideje za greške koje smo dobili
- Prijedlozi za daljnji napredak
- Tu je mjesto za nasu interpretaciju rezultata i mišljenje
- Ako imamo istraživačku komponentu rada, voditi dnevnik rada. Ovo je ekstremno korisno. Uložiti u jednu bilježnicu koja će biti samo za taj rad i ništa drugo. Treba se potruditi da dosljedno zapisujemo sve dobivene rezultate i metode koje smo koristili, ali će se isplatiti na kraju.
- Suprotstavljanje dobivenih rezultata sa ciljevima/hipotezom rada
- Ne pisati svoje mišljenje
Popisati naučene stvari tokom izrade rada:
- Gdje sam prekoračio termine?
- Koji koraci u izradi uvjetuju koje korake nakon?
- Koliko mi je bilo potrebno za koji dio rada i ukratko zašto?
- Updateati ovaj gist i gantogram izrade rada
Hvala Božidaru Nikši Tarabiću na dopuštenju da ovdje postavim dio uputa s njegovog predavanja "Kako ih napisati? …seminari, stručni, znanstveni, završni i diplomski radovi". Hvala asistentu Alenu Duspari na korisnim komentarima i savjetima.
Yo Luka
Javim ako se sjetim jos nečega