Skip to content

Instantly share code, notes, and snippets.

@zdeslav
Last active April 16, 2023 20:53
  • Star 5 You must be signed in to star a gist
  • Fork 0 You must be signed in to fork a gist
Star You must be signed in to star a gist
Save zdeslav/833f9f3c2cc25cc40370df789ce613cc to your computer and use it in GitHub Desktop.
O poreznom opterećenju rada u Hrvatskoj

Svakih nekoliko tjedana u medijima nas netko uvjerava kako hrvatske firme ne mogu biti konkurentne zbog prevelikog poreznog opterećenja rada, pa se onda prijeti selidbom firmi u Irsku ili kuka kako se po pitanju oporezivanja trebamo ugledati na Poljsku "u kojoj su davanja na plaće 30 posto, dok su u Hrvatskoj 60 posto."

OK, hajdemo malo pogledat kako stoje stvari u tim zemljama u kojima se, izgleda, država magično financira kišom novčanica koje padaju s neba.

U tablici ispod uspoređeni su neto i bruto 2 iznosi prosječne plaće, dvostruke prosječne neto plaće i plaće u protuvrijednosti 2000 EUR za nekoliko zemalja u kategorijama interesantnima za usporedbu s Hrvatskom:

  • Irska, Poljska: zemlje koje volimo navoditi kao ideal za "doing business"
  • Slovenija, kao susjed s kojim se volimo uspoređivati
  • Rumunjska, Bugarska, Slovačka, kao dojučerašnje socijalističke sestre Hrvatske
  • Austrija, Švedska, kao zemlje s dugogodišnjim visokim standardom
  • Njemačka, jer jebeš sve što se ne mjeri Njemačkom.

Iznosi su izračunati upotrebom dostupnih online kalkulatora i točni su onoliko koliko su točni kalkulatori. Izračun je rađen bez ikakvih olakšica i dodatnih poreza (npr. vjerski porez u Njemačkoj i slično). Upozorenja na pogreške su dobrodošla.

Stupci u tablici su sljedeći:

  • Avg [EUR] - prosječna neto plaća u EUR
  • Avg - Neto i bruto 2 za prosječnu plaću (nacionalna valuta)
  • 2 x Avg - Neto i bruto 2 za plaću u iznosu dvije prosječne neto plaće
  • 2000 EUR - Neto/bruto 2 za neto plaću od 2000 EUR
  • Min - minimalna plaća (bruto 1, nacionalna valuta)
Država Avg [EUR] Avg 2 x Avg 2000 EUR Min
CRO 1050 N: 1050 - B2: 1736 N: 2100 - B2: 3684 N: 2000 - B2: 3498 700
POL 800 N: 3429 - B2: 5813 N: 6858 - B2: 13011 N: 8578 - B2: 14717 2100
IRL 2525 N: 2525 - B2: 3490 N: 5050 - B2: 9115 - 1614
SLO 1083 N: 1083 - B2: 1909 N: 2166 - B2: 4245 N: 2000 - B2: 3870 842
ROM 569 N: 2648 - B2: 4629 N: 5296 - B2: 9254 N: 8991 - B2: 15716 1900
BGR 451 N: 882 - B2: 1667 N: 1764 - B2: 3311 N: 3911 - B2: 6174 510
SVK 858 N: 858 - B2: 1539 N: 1716 - B2: 3191 N: 2000 - B2: 3740 480
GER 2694 N: 2694 - B2: 5049 N: 5388 - B2: 10614 - 2080
SWE 2541 N: 26162 - B2: 46424 N: 52324 - B2: 123076 - -
AUT 2217 N: 2217 - B2: 4392 N: 4434 - B2: 9346 - 1500
CZK 920 N: 920 - B2: 1634 N: 1840 - B2: 3260 - -

Za procjenu poreznog opterećenja, podijelio sam neto plaću s iznosom koji poslodavac mora uplatiti da bi zaposlenik dobio taj neto iznos (popularni "bruto 2"). Što veći omjer, to manje porezno opterećenje rada.

Stupci u tablici:

  • Avg %|2xAvg %|2000 EUR % - neto plaća / bruto 2
  • Min % - udio minimalne plaće u prosječnoj (bruto 1)
  • PDV % - opća stopa PDV-a
  • DOB % - stope korporativnog poreza na dobit
  • DOH % - stope poreza na dohodak
Država Avg % 2 x Avg % 2000 EUR % Min % PDV % DOB % DOH %
CRO 60.40% 57.00% 57.17% 40.32% 25 10/18 20/30
POL 58.99% 52.71% 58.29% 43.52% 23 15/19 18/32
IRL 72.35% 55.40% - 51.24% 23 12.5 20/40
SLO 56.73% 51.02% 51.68% 51.22% 22 19 16/27/34/39/50
ROM 57.20% 57.23% 57.21% 41.97% 20 16 16
BGR 52.91% 53.28% 63.36% 45.33% 20 10 10
SVK 55.75% 53.78% 53.48% 42.18% 20 22 19/25
GER 53.30% 50.76% - 41.20% 19 15.825 14-45
SWE 56.35% 42.51% - - 25 22 20-25
AUT 50.48% 47.44% - 44.05% 20 25 25-55
CZK 56.20% 56.44% - 51.85% 21 19 15

Za usporedbu drugih parametara, u tablicu su dodane i porezne stope PDV-a, korporativnog poreza na dobit i stope poreza na dohodak.

Ono što se iz tablice vidi je da Hrvatska zapravo ima jedno od najmanjih opterećenja rada. U Hrvatskoj radniku s prosječnom plaćom ostane 60.40% plaće (uz prirez od 10%), a u mitskoj Poljskoj, eldoradu poduzetništva, tek 58.99%. Za natprosječne plaće, kakve se uglavnom isplaćuju u spasiteljskim STEM1 djelatnostima, razlika je još izraženija.

Jedina zemlja koja ima manje opterećenje od RH za prosječnu plaću je Irska. Jedina zemlja koja ima manje opterećenje od RH za duplu prosječnu plaću je Rumunjska i to zanemarivo. Zapravo, Hrvatska je tu pri samom vrhu - prosječna plaća hrvatskog programera porezno je opterećena manje nego u gotovo bilo kojoj drugoj državi s liste.

Posebna priča je minimalna plaća. Hrvatska ima najniži minimalac od navedenih država, 40.32% prosječne bruto plaće. Naravno, zanemarit ćemo činjenicu da je u RH prosječna neto plaća 1050 EUR, a u Njemačkoj 2695 EUR :) Dakle, ukoliko se vaš revolucionarni poslovni poduhvat temelji na iskorištavanju jeftine nekvalificirane radne snage, Hrvatska je obećana zemlja.

Što se tiče prijetnji selidbom firme u Irsku, totalna je misterija kako će taj poslodavac kojeg ubija cijena rada biti konkurentan u državi u kojoj će radnika plaćati trostruko (da i ne ulazimo u cijene energenata i najma poslovnog prostora u Irskoj). Kad bi svi poslodavci u Hrvatskoj udvostručili plaće zaposlenika, još uvijek bi rad u Hrvatskoj bio 13% jeftiniji nego u Irskoj. 13% je sjajna margina za konkuretnost.

Problem hrvatske ekonomije očito nije porezno opterećenje rada koje je u svim ovim zemljama zapravo vrlo slično i generalno nepovoljnije nego u Hrvatskoj. Korporativni porez na dobit za male tvrtke u Hrvatskoj je također jedan od najnižih, što je povoljno za tvrtke koje tek počinju.

Problem je na drugom mjestu, ali šteta da propadne priča o gramzivoj državi2 i pljački poznatoj pod imenom porez. Nije bitno što iza te priče u pravilu stoji nešto drugo.

Izvori

Iznosi prosječnih plaća: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_European_countries_by_average_wage

Kalkulatori:


[1]: Autor je STEM-ovac. Nemojte mi objašnjavati važnost STEM-a.

[2]: Nisam baš potpuna budala. Znam kakav šljam vodi ovu državu i nisam siguran što bih izabrao između njih, kuge i skakavaca. Ali to je druga stvar.

@aivanise
Copy link

Živim već 20 godina u Njemačkoj i jedina fundamentalna razlika je funkcionirajuće pravosuđe. Sve ostalo proizlazi iz toga.

@ammaraga
Copy link

ammaraga commented Apr 15, 2023

Primio si se vrlo teskog zadatka, jer mislim da je skoro nemoguce kvalietno usporediti porezno opterecenje. Kao prvo, mislim da je greska uopce ne uzeti u obzir doprinose za mirovinsko. Oni u RH cine 5% od bruta za drugi stup, 15% za prvi stup. Znaci svih 5% za drugi stup pripada radniku i on ce to i dobiti (kasnije, tocan iznos ovisi o ulaganju) i mislim da bi taj iznos barem u odredjenom opsegu trebalo izuzeti od opterecenja. Taj dio je pak recimo u Austriji puno visi, znaci razlika u opterecenju izmedju Austrije i Hrvatske je samo zbog toga vec puno manja nego sto je u tvojoj tablici. A i ne kuzim izracun za Austriju. Prosjecna placa u Austriji je 2.104 bruto mjesecno, godisnji neto je 22.715,57, godisnji brutto 2 je 38.159,83, znaci dobijes ne 50% nego 60% troska poslodavca (otkud tebi 50%?). I znam da je tesko usporedjivati ovo sa poreznim olaksicama, ali one isto igraju ogromnu ulogu. Ja recimo imam najmanje 6.000 EUR "oprostenog" poreza godisnje. Zatim treba uzeti u obzir i distorzije do kojih dolazi iz vise razloga. U RH recimo imas ogronu distorziju od sive ekonomije, od niskih poreza na iznajmljivanje, niske dohotke od kapitala, nizak porez na dobit (ljudi si visoke "place" ako mogu isplacuju kroz dobit a ne kroz placu). U Austriji pak imas distorziju radi toga sto puno ljudi uopce ne radi puno radno vrijeme. A i broj radnih sati je drugaciji.
Ja bih pokusao uzeti masu isplacenih neto placa, nekako uzeti u obzir drugi stup, masu prikupljenih poreza na dohodak, prireza i doprinosa (minus drugi stup) i na temelju toga izracunati realno opterecenje. Ali i to ce biti klimavo, jer u bogatijim drzavam poput Austrije si ljudi cesto odrede sweet spot iznad kojeg im se ne isplati raditi jer je opterecenje preveliko, pa onda rade manje. A da rade koliko rade i radnici u Hrvatskoj, opterecenje bi bilo puno vece jer bi ulazili u vise porezne klase. Onda imaš i ovo da su u Austriji porezi na dohodak sintetički, znači recimo dohodak od iznajmljivanja ti podiže porezno opterećenje rada. BTW, zar nije bolje uzeti medijan a ne prosjecnu placu?
Ali stvarno mislim da si negdje fulao sa Austrijom. Evo ja za sebe izracunao, ukucao prosjecnu placu, unio samo olaksicu za djecu i izadje mi 63% place a ne 50%. Sa "drugim stupom" sam na preko 70%. Zaista mislim da je nemoguce usporediti.

Edit: Austriju su pogrešno izračunao, vjerojatno zato što si se izgubio u kolektivnim ugovorima i porezima. Neto iznosi oko 60% bruta2 a ne 50%. Računaj na godišnjoj razini, ne na mjesečnoj (neke 10% radnika ima 12 plaća, 90% ima 14 plaća). Zapravo je taj postotak još viši jer zadnjih par godina se može još jedna plaća platiti bez poreza i doprinosa (do 2
, odnosno 3k eura).

Sign up for free to join this conversation on GitHub. Already have an account? Sign in to comment